[vc_row][vc_column][vc_column_text]Ime Zorana Pejovi\u0107a dobro je znano hotelijerskim i ugostiteljskim krugovima. Jedan je od osniva\u010da splitskog Paradox Wine & Cheese bara<\/a>, jednog od najnagra\u0111ivanijih i najcjenjenijih vinskih barova iz Hrvatske o kojem je pisao i slavni New York Times i koji se, me\u0111u ostalima, okitio titulom najboljeg wine bara u svijetu po izboru Hideaway Reporta<\/strong>. Paralelno s njegovim otvaranjem, Zoran je s Markom Su\u010di\u0107em, kolegom iz studentskih dana, pokrenuo Paradox Hospitality.<\/p>\n

\u201eVjerovao sam da u Splitu, u Dalmaciji i Hrvatskoj postoji velika prilika za razvoj luksuznog hotelijerstva<\/a> i vjerovao sam da \u0107e hotelijeri trebati nekoga da im pomogne oko \u0161to boljeg pozicioniranja na tr\u017ei\u0161tu\u201c, govori konzultant za razvoj u hotelijerstvu iza kojeg je dvadesetak godina bogatog iskustva na me\u0111unarodnom i doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row][vc_column][vc_single_image image=”1915″ img_size=”full”][\/vc_column][\/vc_row][vc_row][vc_column][vc_column_text]Od RIT-a preko Amerike i Kine do pozicije hotel menad\u017eera s 28 godina<\/strong><\/p>\n

Nakon zavr\u0161enog studija na ameri\u010dkom koled\u017eu u Dubrovniku<\/a>, Zoran je preko pomno osmi\u0161ljenog RIT-jevog programa stru\u010dne prakse, prvo radno iskustvo stjecao u kalifornijskom hotelu i to kroz \u201eManager in development\u201c program koji studente s hotelijerskih studija iz cijelog svijeta priprema za budu\u0107e menad\u017eerske pozicije.<\/span> Nakon SAD-a, otputovao je u Kinu i tijekom otvaranja jednog \u0161angajskog hotela radio kao menad\u017eer hrane i pi\u0107a. Godinu dana kasnije odlazi u Budvu gdje, na poziciji zamjenika direktora u segmentu hrane i pi\u0107a, radi na otvaranju tada prve greenfield investicije na Jadranu.<\/strong> Iz Crne Gore otisnuo se na kruzer Silversea Cruises i zaposlio kao glavni sommelier nakon \u010dega se na poziv Aman Resorts, tada najboljeg lanca luksuznih butik hotela, vra\u0107a u Crnu Goru. Tu zapo\u010dinje njegov anga\u017eman na otvaranju njihovog novog europskog hotela, Aman Sv. Stefan. Prihvativ\u0161i poziciju hotel managera zakora\u010dio je u svijet generalnog menad\u017ementa.<\/p>\n

\u201eTakav poziv se ne odbija, prvi put dobio sam priliku raditi na otvaranju novog hotela, od po\u010detka, s vode\u0107e pozicije. Preko ocjene dizajna, planiranja, zapo\u0161ljavanja, suradnje s arhitektima,\u2026 A tada sam imao tek 28 godina.<\/strong> Iz dana\u0161nje perspektive to ne bih nikome preporu\u010dio. Svjestan sam da kad \u010dovjek
\nne\u0161to \u017eeli i mo\u017ee, on \u0107e to i u\u010diniti, ali za neke stvari je bolje da se dogode kasnije\u201c, prisje\u0107a se.<\/p>\n

Otvorenje se poklopilo s financijskom krizom stoga Zoran odlu\u010duje ne \u010dekati novi projekt ve\u0107 ponovno odlazi na kruzer, a to iskustvo \u0107e ga kasnije financijski pripremiti na otvaranje ranije spomenutog bara i konzultantskog biznisa. U 2016. godini kroz Paradox Hospitality zapo\u010deo je suradnju na izgradnji luksuznog butik hotela na Hvaru koja je kulminirala otvorenjem Maslina Resorta.<\/strong><\/p>\n

\u201eTo je prva takva uspje\u0161na greenfield investicija u Hrvatskoj, jedan od najboljih novih hotela u svijetu koji je ve\u0107 stekao brojna priznanja i svakako kruna moje dosada\u0161nje karijere kroz Paradox Hospitality.\u201c I dok hvarski hotel ne broji niti jednu godinu, ve\u0107 se razvijaju novi projekti, na Lastovu i Dugom otoku, a sve kroz konzultantski posao.<\/p>\n

\u201eRazvoj, odnosno preopening hotela i restorana je, uz onu vezanu uz somelijerstvu i vina, jedna od dvije glavne putanje u mojoj karijeri.<\/strong> Kada govorimo o poslu na Lastovu i Dugom otoku, rije\u010d je o razvoju hotela i brenda kao i razvoju u segmentu komunikacije i predstavljanja hotela, ali ne iz perspektive marketin\u0161kih agencija ve\u0107 hotelijera.\u201c<\/p>\n

Industrija okupljanja ljudi koja \u201ene\u0107e nikuda oti\u0107i\u201c<\/strong><\/p>\n

Trenutna nezahvalna situacija na svjetskoj razini vezana uz turizam i hotelijerstvo uzrok je \u0161to u 2021. godini ne planira otvaranje novih objekata. No iako cijela industrija pro\u017eivljava te\u0161ko razdoblje, Zoran je optimisti\u010dan.<\/p>\n

\u201eKad god imam priliku, trudim se naglasiti da smo mi industrija okupljanja ljudi.<\/strong> A to je osnovna ljudska potreba. Nismo nebitni, suludo je to tvrditi za industriju koja doprinosi svjetskom bruto dru\u0161tvenom proizvodu 10 %, a u Hrvatskoj, iako slu\u017ebeni rezultati ka\u017eu 18%, vjerujem da je ta brojka bli\u017ea 30%. Od svih ljudi u svijetu koji su zaposleni, 11% njih radi u ovoj industriji. Dakle, to ne mo\u017ee biti nebitno i nismo ne\u0161to sa strane. Mi smo industrija okupljanja ljudi koja ne\u0107e nikuda oti\u0107i; mi ostajemo!\u201c.<\/p>\n

Zna\u010di li to da budu\u0107i studenti ne moraju preispitati svoje \u017eelje i mo\u017eda odabrati neki sigurniji put jer \u0107e turizam i hotelijerstvo nadi\u0107i sve krize i ostati po\u017eeljna, konkurentna i plodonosna industrija?<\/p>\n

\u201eIstina, suo\u010davamo se sa situacijom u kojoj nam dvije generacije srednjo\u0161kolaca gledaju na turizam i hotelijerstvo<\/a>, na industriju generalno, kao ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee preko no\u0107i ugasiti. Nismo mnogo napravili da ih uvjerimo da je ovo i dalje fantasti\u010dna industrija za rad. Isto je i sa studentima koji zavr\u0161avaju ove \u0161kole, vjerojatno razmi\u0161ljaju o tome kako se prekvalificirati za neku drugu industriju jer \u0107e im sljede\u0107ih godina biti te\u017ee prona\u0107i posao<\/strong>\u201c, obja\u0161njava, ali isti\u010de i neke pozitivne strane koje nam je donijelo ovo izazovno vrijeme.<\/p>\n

\u201e\u010cetvrta industrijska revolucija se dogodila davno, ali je pro\u0161le godine postala i vi\u0161e nego o\u010dita. Razvoj tehnologije omogu\u0107io nam je dodatno obrazovanje, dokvalifikaciju, stvaranje novih veza, sudjelovanje na video konferencijama, usvajanje novih znanja i tehnologija ili prekvalifikaciju. A tehnolo\u0161ki napredak \u0107e definitivno obilje\u017eiti sve budu\u0107e poslove i budu\u0107a poslovanja<\/strong>\u201c, zaklju\u010duje. Napredak \u0107e, bar kad je rije\u010d o industriji u kojoj se on kre\u0107e, donijeti samo dobro i ne vjeruje da \u0107e radna mjesta u tom sektoru postati suvi\u0161na. Naprotiv.[\/vc_column_text][vc_single_image image=”1920″ img_size=”full”][\/vc_column][\/vc_row][vc_row][vc_column][vc_column_text]Budu\u0107nost je high tech<\/em>, ali i high touch<\/em><\/strong><\/p>\n

\u201eMislim da je to najve\u0107a prednost na\u0161e industrije. Uslu\u017ena djelatnost nosi sa sobom taj high touch element. Danas je, naravno, sve high tech, ali govorimo o industriji koja je high touch. Mo\u017ee biti i high tech i low tech, nije sporno, ali high touch zahtjeva \u010dovjek koji isporu\u010duje taj touch. Ho\u0107e li se odre\u0111ene stvari automatizirati? Svakako! Ve\u0107 sad Marriott testira ogromne samoposlu\u017ene automate koji zamjenjuju cijeli buffet doru\u010dak, a automatski check in i check out ve\u0107 postoji. Tako da \u0107e se neke stvari u samom hotelijerstvu sigurno automatizirati i robotizirati no kada mi ljudi ka\u017eu da \u0107e budu\u0107nost biti tehnolo\u0161ka, ja ka\u017eem da \u0107e biti emocionalna. Svaka budu\u0107nost je bila tehnolo\u0161ka. I svaka je bila odre\u0111ena novom tehnologijom. Danas imamo iznimnu brzinu promjene i primjene tehnologije pa se razlikuje od prija\u0161njih. Ali ljudi \u017eele emociju, \u017eele se na neki na\u010din povezati i mislim da se na\u0161a industrija bavi upravo emocijom i povezivanjem ljudi<\/strong>\u201c, smatra Zoran koji duboko vjeruje da je onome tko zavr\u0161i studij vezan uz hotelijerstvo i turizam, u nadi da ne\u0107e biti novih pandemija, osigurana cjelo\u017eivotna karijera. Uz uvjet da konstantnim ulaganjem u obrazovanje i profesionalni razvoj ostane konkurentan na tr\u017ei\u0161tu rada. Ne\u0161to \u0161to je on shvatio tijekom studija na RIT-u koji se u pristupu i na\u010dinu razlikuje od ostalih.<\/p>\n

\u201eZa po\u010detak, treba se osvrnuti na samu selekciju. Na fakultet su se prijavljivali mladi ljudi kojima nije bio problem izi\u0107i iz svoje zone ugode i s 18 godina upisati studij na engleskom jeziku. Sama ta jezi\u010dna predselekcija je zna\u010dila da se radi o ljudima koji su bili otvoreni novome.<\/strong> Uz to, bili smo spremni studirati jednu industriju \u010dija budu\u0107nost nije bila potpuno sigurna i nismo znali \u0161to \u0107e se s njom desiti. Kao dio selekcijskog procesa prolazili smo i intervju u kojem smo se morali predstaviti, a koji na javnim fakultetima nije postojao. Zatim, na RIT-u je bilo vrlo va\u017eno pisanje eseja, a tijekom \u010detiri godine nau\u010dili smo kako se prezentirati, kako se predstaviti i kako raditi u timu. Zbog svih projekata
\nna kojima smo radili bili smo spremni za ulazak u radno okru\u017eenje odmah nakon zavr\u0161etka studija. U odnosu na kolege s drugih fakulteta mi smo u 22. godini \u017eivota bili spremniji prezentirati se budu\u0107im poslodavcima\u201c.<\/p>\n

Networking, networking, networking!<\/strong><\/p>\n

\u201eSje\u0107am se da nam je jedan profesor govorio da su poznanstva najvrednija stvar koju \u0107emo ponijeti s fakulteta. S 21 godinom to vam se ba\u0161 i ne \u010dini kao vrijedan savjet jer u to vrijeme me\u0111u svojim kolegama ne vidite budu\u0107e ministre, gradona\u010delnike, hotelijere, vlasnike uspje\u0161nih IT tvrtki\u2026 Danas
\nna to gledam druga\u010dije i iz vlastitog iskustva mogu tvrditi da je to bio savjet zlata vrijedan\u201c, nagla\u0161ava Zoran va\u017enost networkinga, produbljenja odnosa i ostajanja u kontaktu s kolegama sa studija. Ta pripadnost RIT Croatia zajednici sa sobom nosi jo\u0161 jednu veliku prednost.<\/strong><\/p>\n

\u201eKada govorimo o poslovnim suradnjama, daje se bjanko povjerenje nekome samo zbog \u010dinjenice da dolazimo iz iste institucije \u010diji proces selekcije i na\u010din obrazovanja svi poznajemo<\/strong>. Postoji velika \u017eelja kolega da pomognu jedni drugima, bez ikakvog vlastitog interesa. I postoji to neko razumijevanje, povjerenje i interes za produbljivanjem odnosa i nakon toliko godina od zavr\u0161etka studija.\u201c<\/p>\n

Jednom RIT, uvijek RIT<\/strong><\/a>. Networking se gradi od bruco\u0161kih dana, industrija ne ide nikuda, veze ostaju, poslovi \u0107e se u turizmu i hotelijerstvu mijenjati, ali \u0107e ih uvijek biti. Uz kvalitetnu bazu i pripremu za poslovni svijet te cjelo\u017eivotno ulaganje u znanje i u\u010denje, ne\u0107e nedostajati konkurentnih stru\u010dnjaka u jednoj od najpo\u017eeljnijih i najljep\u0161ih industrija za rad.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row][vc_column][vc_column_text][\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

[vc_row][vc_column][vc_column_text]Ime Zorana Pejovi\u0107a dobro je znano hotelijerskim i ugostiteljskim krugovima. Jedan je od osniva\u010da splitskog Paradox Wine & Cheese bara,<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1917,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[37],"tags":[38],"class_list":["post-1816","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-price","tag-price"],"yoast_head":"\n